Privikavanje na buku? Možda mislite da je moguće, no na vegetativnoj razini nema privikavanja na buku. Stres se očituje porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa...

Indirektno buka utječe na vegetativni i endokrini sustav. Očitovanje ove vrste učinaka buke naziva se neurovegetativnom distonijom, a intenzitet nepoželjnih simptoma u osnovi je uvijek isti bez obzira na duljinu vremena izloženosti buci, jer na vegetativnoj razini nema privikavanja na buku.

Buka utječe i na psihomotoriku očitujući se razdražljivošću, dekoncentracijom, padom radnog učinka i porastom nesreća na radu. Buka objektivno remeti i san, što se ne svodi na objektivne pritužbe, već se medicinski dokazuje elektroncefalografski. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela ( ljudski govor stvara buku od 40 dB), a pojedinačni zvučni podražaj 45 decibela.

Dosta se istražuje i utjecaj buke na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav što se može očitovati porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa, naročito crijeva, suženjem vidnog polja te endokrinološkim i metaboličkim poremećajima. Neauditivni zdravstveni poremećaji su zapravo fiziološki odgovor tijela na stres. Smatra se da već buka preko 60 dB(A) može neizravno utjecati na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava (dio središnjeg živčanog sustava koji ne ovisi o volji čovjeka, a upravlja važnim životnim funkcijama).

Buka može izazvati podražaj simpatikusa koji opet izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje. Reakcija može biti kratkotrajna, ali i kronična kada se najčešće očituje kao nesanica, povišen krvni tlak, poremećaj apetita i seksualnih funkcija, tjeskoba i depresija.

Sumarno govoreći, osoba razvija kronični umor, a njezino stanje nerijetko se kvalificira kao bukom izazvana neuroza. Dugotrajna izloženost buci prometa intenziteta 60 – 70 dB (A) može također dovesti do navedenih zdravstvenih smetnji ili pogoršati postojeće bolesti: artritis, bronhitis, depresija – WHO LARES Report, 2004. Agresivno ponašanje javlja se tek kod buke iznad 80 dB.

Znanstvenici iz berlinske klinike Charite tvrde kako osobe koje žive ili rade u bučnom okolišu imaju veći rizik da će pretrpjeti srčani udar (infarkt). Buka iz okoliša poput one prouzročene gustim prometom, može rizik za infarkt povećati 2 do 3 puta pokazalo je istraživanje čije je rezultate objavio European Heart Journal. U istraživanju u kojem je sudjelovalo 4000 osoba utvrđeno je da prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt oznosi 60 dB. Dobiveni rezultati pojašnjeni su utjecajem buke na povišenje razine psihološkog stresa što dovodi do fizioloških promjena u organizmu koje uključuju povišenje adrenalina i noradrenalina, hormona koji utječu na povišenje krvnog tlaka. Rizik za infarkt bio je direktno povezan s razinom buke te znanstvenici pozivaju na preispitivanje postojećih propisa koji to reguliraju.

(Net.hr)

Komentari (0)

Prikaži/Sakrij komentare