 Blagdani predstavljaju veliku kušnju čak i za najdiscipliniranije od nas kad je u pitanju hrana. Osim viška kilograma blagdansko prejedanje često dovodi do žgaravice, bolova u stomaku i drugih probavnih simptoma.
Blagdani su uvijek povezani s kućom prepunom fine hrane i kolača, višestrukim punjenjem tanjura, većim količinama alkohola, zabavama na poslu i u kućama, odnosno općenito s jedenjem većih količina hrane i pijenjem većih količina kaloričnih napitaka. Umjerenost i zdravi razum mogu spriječiti neugodnosti povezane s tim blagdanskim obiljem.
Prejedanje ili prebrzo jedenje stvara napetost u probavnom sustavu zbog čega se remeti probava hrane i raste tlak u želucu. Ovaj tlak otvara donji mišić jednjaka što pogoduje vraćanju želučane kiseline u jednjak i nastanak simptoma žgaravice.
Važno je i vrijeme kad se jede. Prejedanje tijekom poslijepodneva ili večeri, uobičajeno za blagdane, može poremetiti san, uzrokovati žgaravicu, debljanje i poremećaj crijevne pokretljivosti (konstipaciju/opstipaciju).
Masna hrana i mnoštvo kolača i slatkiša opterećuje probavni sustav, može dovesti do žučnih bolova i opstipacije. Takva hrana se također teže probavlja te može uzrokovati trbušne bolove.
Usprkos najboljim namjerama prejedanje je često neizbježno i u takvim slučajevima obično treba posegnuti za lijekovima kao što su antacidi ili antagonisti histaminskih receptora koji se mogu kupiti u ljekarni i bez recepta. Kako izbjeći zdravstvene probleme zbog blagdanske trpeze
Probavni problemi tijekom blagdana mogu se izbjeći na slijedeće načine:
- izbjegavanjem pretjeranog pijenja alkoholnih pića jer osim što uzrokuju pijanstvo i mamurluk imaju veću količinu kalorija
- izbjegavanjem pića s kofeinom kao što su kava i kola. Kofein nadražuje želudac, podražuje živčani sustav i dovodi do nesanice i nervoze. Gazirana pića pogoduju nastanku žgaravice
- ograničiti unos pržene i masne hrane
- ukoliko se bavite tjelesnom aktivnošću treba je nastaviti i tijekom blagdana. Budući sportski kompleksi tijekom blagdana često ne rade, vježbanje se može raditi kod kuće.
- izbjegavati jedenje, odnosno prejedanje, kasno navečer i ako je moguće izbjegavati odlazak na spavanje punog stomaka
- osobe koje od ranije imaju probavne probleme trebaju izbjegavati hranu za koju znaju da im uzrokuje probleme Blagdani, hrana i dijabetičari
Za dijabetičare su blagdani veliko iskušenje. Pravo je umijeće isprobati nešto od hrane koja se inače ne jede, a da to ne naškodi zdravlju. Problem je također što mnogi žele ugoditi rodbini i prijateljima koji su pripremali hranu za proslave.
Stoga dijabetičari u vrijeme blagdanskog obilja trebaju češće mjeriti razinu glukoze u krvi te se posavjetovati s liječnikom o uzimanju veće doze lijekova i/ili inzulina.
S hranom treba biti oprezan i uzimati male porcije raznovrsne hrane. Ukoliko se odluči uieti neka zabranjena hrana, potrebno je to uračunati u dnevno dozvoljene kalorijske vrijednosti te nešto oduzeti na drugoj strani.
Ovo je pravo vrijeme za započinjanje s tjelesnom aktivnošću ili za pojačanje njezina intenziteta.
Potrebno je veliku pozornost obratiti na tjelesnu masu. Prilikom odlaska u goste domaćinima, ako ne znaju, unaprijed treba naglasiti ili ih podsjetiti da ste dijabetičar. Ne zato da biste utjecali na vrstu hrane koja se služi već da biste objasnili zašto uzimate manje porcije. Domaćini su često uvrijeđeni ako se ne jede ili se ne jede previše pa je objašnjenje unaprijed dobar način za izbjegavanje nesporazuma i navaljivanja.
Vođenje dnevnika je dobar način za izbjegavanje blagdanskog prejedanja
Psiholozi i dijetetičari kažu kako je vođenje dnevnika najbolji način za kontrolu prehrambenih navika i prepoznavanje događaja koji potiču emocionalno prejedanje (npr. jedenje čokoladice kad nam treba zagrljaj). Na taj način se razmišlja o svojim postupcima te se postiže značajno bolja kontrola tjelesne mase. Ako ne zapisuju ljudi često zaboravljaju i ne uviđaju da ne mogu kontrolirati svoju prehranu.
Kontrola prehrane osobito je teška u blagdansko doba kad se svako malo nešto pojede. Malo ovdje, malo ondje i lako se izgubi uvid u pojedenu količinu. Vođenje dnevnika je i mogućnost uvida u količinu kalorija pojedenih tijekom dana.
Osim količine i vrste pojedene hrane (i obavezno pića) važno je u dnevnik zapisivati i svoje osjećaje. Umor, dosada, ljutnja, gdje ste bili, s kim ste bili i što ste radili. Na ovaj način uočava se trend prehrane i ponašanja, npr. prejedanje kad ste tužni, jedenje grickalica dok se gleda televizija ili u društvu te sklonost prejedanju u društvu nekih osoba.
Svaki put kad poželite jesti razmislite o tome koliko ste gladni na skali od 1-5. Na taj način se da primijetiti da jedemo i kad nismo gladni ili se prejedamo kad izgladnimo.
Svrha dnevnika nije zapisati da smo pojeli pet kolača i nakon toga osjećati krivnju već upoznati svoje prehrambene navike, okidače pojedinih prehrambenih ponašanja i lakšu uspostavu kontrole nad hranom. Na taj način se može kontrolirati i druge stvari u životu, ne samo hranu.
Nakon dva tjedna vođenja dnevnika u kojem se zapisuje vrijeme, vrsta i količina hrane i pića te osjećaji, društvo, prostor, aktivnosti, može se steći prilično dobar uvid u prehrambene navike jedne osobe. Dnevnik pomaže izdržati iskušenja koje predstavljaju blagdani.
Ako se prehrana može držati pod kontrolom svaki dan, tada će lakše biti oduprijeti se izazovima blagdanskog stola. Dodatne strategije za kontrolu blagdanske prehrane
Osim zdravstvenih prijetnji, blagdansko je prejedanje i estetska prijetnja i obično se ljudi tijekom njih udebljaju i nekoliko kilograma. Rijetko su time oduševljeni pa se s malo planiranja može izbjeći neželjene masne zalihe.
Izbjegavanje gladi - ne preskačite obroke u pripremi za blagdansku gozbu. Pretjerana glad često vodi ka prejedanju. Prije gozbe je preporučljivo jesti manji nemasni obrok.
Uzimanje malih porcija - uzmite manji tanjur pa ako i uzmete drugu porciju ukupna količina pojedene hrane bit će manja nego s velikog tanjura.
Koncentrirajte se na obitelj i prijatelje, ne na hranu - ne morate jesti i razgovarati u isto vrijeme.
Pametno birajte hranu - izaberite nemasnu hranu, voće i povrće. Izbjegavajte maslac, priloge za salatu i umake.
Izbjegavajte alkohol - pun je kalorija i smanjuje vašu kontrolu nad uzimanjem hrane.
Redovno vježbajte - nakon velikog prazničkog obroka se prošetajte.
Odgodite desert - ako malo pričekate vaša žudnja za slatkišima će vjerojatno popustiti.
Držite se podalje od hrane - ako ste blizu hrane veća je vjerojatnost da ćete svako malo nešto staviti u usta.
Brzo se vratite u rutinu nakon blagdana - dan nakon (pretjeranog) uživanja u blagdanskoj hrani potrebno je vratiti se uobičajenoj prehrani ili jesti lakšu hranu - voće, povrće i mnogo vode ili nezaslađenog čaja. Unos ugljikohidrata treba smanjiti, što znači manje krumpira, riže, kruha i tjestenine. Aerobne vježbe, hodanje i trčanje preporučljivi su.
Ne osjećajte krivnju - blagdani su ipak tako rijetki pa je potrebno i uživati. Ukoliko i pretjerate s hranom nemojte se opterećivati grižnjom savjesti već obećajte sebi da ćete slijedeći dan nastaviti s lakšom hranom ili da do kraja blagdana nećete toliko pretjerivati.
Slušajte svoje tijelo - ukoliko osjećate napinjanje u stomaku treba prestati s jedenjem. Ukoliko ne želite preskočiti desert, jedite manje prije njega. Ne želite biti gladni, ali ne želite ni da vam prenapuhani stomak pokvari raspoloženje.
Samo još jedan od obroka - razmišljajte o blagdanskim obrocima kao jednom u nizu svakodnevnih obroka. Zašto biste se morali prejesti? Ako mislite da trebate više jesti, vjerojatno ćete tako i napraviti, a vaše tijelo to uistinu ne treba. Nemojte se prejedati samo zato što je takav običaj. Mnogi običaji su se promijenili pa je vrijeme da se promijeni i taj. Blagdani bi trebali biti sretni dani, vrijeme uživanja, stoga ne dopustite hrani da vam to omete. (Medicina.hr)
 |
Vijesti 
Prikaži/Sakrij komentare
