Budući da je Tycho Brahe 1601. godine iznenada preminuo u Pragu dok je bio u naponu snage, mnogi povjesničari smatraju da je ubijen. Dok se diljem svijeta obilježava Međunarodna godina astronomije, skupina arheologa, povjesničara i forenzičara zaokupljena je tajanstvenom smrću jednog astronoma iz doba renesanse čija se ekshumacija očekuje ove godine u Pragu.

Glavni junak tog “astromskog krimića” jest Tycho Brahe (1546. - 1601.), najveći astronom praktičar u povijesti.  Danac Tycho Brahe preminuo je 24. listopada 1601. godine u 54. godini života u Pragu gdje je pokopan u crkvi Tyn.

Brahe je umro od uremije, no dotad je bio čeličnoga zdravlja, neobuzdani bonvivan koji je punim plućima uživao u životu. Odmah nakon Braheove iznenadne smrti počela su govorkanja da je zapravo otrovan, a njegova misteriozna smrt stoljećima zaokuplja povjesničare znanosti.

Tycho Brahe rođen je 1546. godine u bogatoj danskoj plemićkoj obitelji. Njegov otac bio je istaknuta ličnost na dvoru kralja Friedricha II., a majka mu je također potjecala iz ugledne obitelji. Kad su dječaku bile dvije godine, brigu o njemu preuzeo je njegov stric koji nije imao svoje djece.

Student prava

Mladi Tycho je već u 14. godini počeo studirati pravo na Sveučilištu Kopenhagen kako bi ispunio obiteljsku želju da postane političar. No, pravo ga nije zanimalo, a ubrzo je otkrio strast prema astronomiji. Njegovu stricu to se nije nimalo svidjelo pa je mladića poslao u Leipzig. No, mladi Tycho nije se dao lako slomiti pa je stric digao ruke od njega, a mladić je studirao na sveučilištima Wittenberg, Rostock i Basel. Kada mu je 1576. godine danski kralj Friedrich II. ponudio otočić Hven blizu Kopenhagena kako bi napravio svoj astronomski opservatorij, Brahe je oduševljeno prihvatio poziv. 

Bijeg u Prag

No, 1596. godine nad otok Hven nadvili su se mračni oblaci jer je Braheova mecenu, kralja Friedricha II., na tronu naslijedio njegov 19-godišnji sin Christian IV. Jedan od prvih poteza mladoga kralja bio je službeni akt kojim je  astronoma  želio lišiti otoka.  Tijekom idućih mjeseci situacija je postala tako napeta da se Brahe suočio s opasnošću da završi u zatvoru. Spasio se tako da je prihvatio poziv ekscentričnog Rudolfa II., kralja Mađarske i Češke koji je živio  u Pragu. Rudolf II., kome je Brahe izrađivao horoskop, ponudio je danskome astronomu dvorac Benatek blizu Praga. Braheu se uskoro pridružio i njegov novi asistent Johannes Kepler.

Tycho Brahe 13. listopada 1601. godine prihvatio je poziv na gala večeru kod baruna Rosenberga u Pragu. Zajedno s njim bio je i  Kepler. Prema Keplerovu svjedočenju, Brahe je u jednom trenutku osjetio snažnu potrebu da se pomokri, ali je umjesto odlaska na zahod, ostao i nastavio piti. Naposljetku, Braheu je pozlilo, a idućih dana nije mogao mokriti i naposljetku je umro u stanju delirija. Tycho Brahe pokopan je 4. studenoga 1601. godine, a na njegov ispraćaj došle su tisuće Pražana. 

Kada se 1901. godine obilježavala 300. godišnjica Braheove smrti, otvorena je mramorna tomba u kojoj su pokopani Tycho i njegova supruga Kirsten. U grobnici su nađeni dobro očuvani Braheovi brkovi i ostaci kose koji su zatim prebačeni u Nacionalni muzej u Pragu. Uzorci astronomovih dlaka 1991. godine poslani su u Dansku gdje su znanstvenici otkrili da sadrže 100 puta veću razinu žive od normalne. Pet godina kasnije fizičari Sveučilišta Lund objavili su studiju u kojoj su ustvrdili da je Tycho Brahe 13 sati prije smrti drugi put bio otrovan živom. No, tko je otrovao “nebeskog tajkuna”?

Prema jednoj od teorija, Brahe se otrovao sam, i to nehotice. U dvorcu Benatek  astronom je imao i alkemijski laboratorij za svoje pokuse. Spremao je svakakve otrovne pripravke pa je lako moguće da se jednim od njih na bazi žive nehotice otrovao.

Nedavno je, međutim, njemački povjesničar Peter Andersoniznio novu teoriju prema kojoj je ubojstvo danskoga astronoma bilo organizirano na najvišoj političkoj razini. - Kralj Christian IV. bio je organizator ubojstva, a izvršitelj je bio Erih Brahe, Tychov rođak koji ga je posjetio u njegovu domu neposredno prije astronomove smrti - izjavio je Anderson za  magazin Spiegel.

Edipovski motiv

Anderson tvrdi da je strašna mržnja Christiana IV. prema slavnom astronomu bila edipovske prirode. Naime, Tycho Brahe imao je ljubavnu aferu s majkom Christiana IV., Sofie of Mecklenburg-Schwerin. - Među europskim plemstvom pričalo se da je Christian IV. zapravo nezakonito dijete. Te su glasine bile iznimno opasne za mladoga monarha - rekao je Anderson.

Neki povjesničari književnosti, pak, smatraju da je slavni William  Shakespeare čuo za priču o Braheovu tajnom očinstvu te da mu je to poslužilo kao osnova za njegovu najpoznatiju dramu “Hamlet”. Shakespeareov “Hamlet”, poput Christiana IV., živio je u dvorcu Helsingor, a radnja se događa oko 1600. godine.

Anderson je na ideju o uroti protiv Tycha Brahea došao dok je proučavao 600 stranica dnevnika Erika Brahea koji se čuva u Kraljevskoj biblioteci u Stockholmu. Iako je dnevnik pun tajanstvenih natuknica koje se teško mogu odgonetnuti, Anderson je otkrio da se početkom 1601. godine Erik Brahe spremao za neku važnu misiju te da se nekoliko puta sreo s izaslanicima kralja Christiana IV.

Zatim je otputovao u Prag kako bi se zbližio sa svojim rođakom Tychom. Tijekom nekoliko mjeseci druženja, Erik je postao Tychova osoba od povjerenja, a zajedno su bili i na fatalnoj večeri kod baruna Rosenberga. Također, Erik je svoga rođaka posjetio i nekoliko sati prije smrti. Anderson tvrdi da je Erikov glavni motiv za ubojstvo bio novac. - Erik Brahe bio je zaljubljivi bonvivan, koji je stalno bio u financijskim neprilikama - ustvrdio je Anderson koji smatra da je u urotu protiv Tycha Brahea bio uključen i organizator fatalne večere, barun Rosenberg. On je, također, imao goleme financijske probleme. Prema svjedočenjima očevidaca slavni se asistent nakon nekoliko dana teških bolova, nesanice i nemogućnosti mokrenja, počeo oporavljati. No, Anderson tvrdi da je završni udarac stigao 23. listopada 1601. godine, kada ga je posjetio njegov rođak Erik kako bi mu dao novu dozu žive. Brahe je umro dan kasnije u teškim mukama.

Kako bi konačno rasvijetlili tajanstvenu smrt Tycha Brahea, danski znanstvenici pod vodstvom dr. Jensa Velleva sa Sveučilišta Aarhus zatražili su dozvolu za njegovu ekshumaciju. Kako nam je rekao dr. Vellev, dobar poznavatelj Braheova života, znanstvenici očekuju da će uskoro dobiti konačnu dozvolu čeških vlasti. Interes za ekshumaciju već su iskazale brojne TV kuće. Danski znanstvenici planiraju uzeti 100 miligrama ostataka Braheovih kostiju, a zatim ih analizirati. Istraživanje bi naposljetku trebalo odgovoriti je li slavni astronom renesanse uistinu otrovan.

(Jutarnji List)

Komentari (0)

Prikaži/Sakrij komentare