Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a prvi put i Dan branitelja, u sjećanje na vojno-redarstvenu akciju Oluja u kojoj je 1995. oslobođen Knin i najveći dio okupiranog teritorija.

 Na središnjoj svečanosti proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 13. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja održanoj na nogometnom stadionu Dinara u Kninu, predsjednik Sabora Luka Bebić rekao je kako se Hrvatska vojska nema komu ispričavati jer je na svom teritoriju tijekom Oluje vraćala ustavni i pravni poredak.

"Hrvatska će se ispričati za ono što je učinila na teritoriju Srbije, ali mi nismo išli u Srbiju", rekao je Bebić.

Današnji dan, dan je kada je Hrvatska vojska krenula prema Kninu, ali i Bihaću kojemu je prijetila sudbina Srebrenice te je i taj prostor Hrvatska vojska oslobodila u suradnji s HVO-om i Armijom BiH, podsjetio je Bebić. Pobjeda u Oluji, kako je rekao, izvojevana je pod vodstvom i vizionarstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Premijer Ivo Sanader smatra da je dan kada se obilježava obljetnica Oluje jedan od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti, te da je taj dan najbolji datum za obilježavanje Dana hrvatskih branitelja.

"Hrvatska je ponosna na Oluju i nikome nećemo dopustiti da baca ljagu na tu veličanstvenu pobjedu hrvatske vojske i naroda", naglasio je Sanader dodajući kako su u Oluji i Domovinskom ratu sudjelovali i pod hrvatski stijeg stali svi koji su osjetili važnost tog trenutka te se nije gledalo tko je tko i tko je bio čiji djed i stric.

Na odlučnost i dostojanstvo Hrvatske vojske u Oluji podsjetio je izaslanik predsjednika RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Zbora Josip Lucić dodajući kako tu odlučnost i dostojanstvo hrvatski vojnici i policajci danas dokazuju i u mirovnim misijama diljem svijeta.

Središnja svečanost u Kninu počela je polaganjem vijenaca na Gradskome groblju. Vijence su položili predsjednik Sabora Bebić, premijer Sanader, te izaslanstvo predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, Oružanih snaga RH, ministrica branitelja Jadranka Kosor, predstavnici braniteljskih udruga i branitelja, političkih stranaka i grada Knina i Šibensko-kninske županije.

Nakon polaganja vijenaca državni i vojni dužnosnici sudjelovali su na Kninskoj tvrđavi na svečanosti podizanja hrvatske zastave čemu je prethodila zvonjava crkvenih zvona koja su simbolično obilježila oslobađanje Knina i ulazak Hrvatske vojske u grad prije 13 godina. Minutom šutnje odana je i počast svim hrvatskim braniteljima poginulim za slobodnu domovinu.

Svečanost u Kninu najavio je i Orkestar Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice svirajući budnice gradskim ulicama, a nad gradom je proletio i borbeni zrakoplov Mig-21.

Održan je i mimohod hrvatskih branitelja u kojem je sudjelovalo više od 1500 hrvatskih branitelja. Na čelu povorke nosile su se zastave svih ratnih postrojbi iz Domovinskog rata.

Oslobođenje Knina, nakon petogodišnje srpske okupacije, izazvalo je oduševljenje diljem Hrvatske budući da je taj grad bio središte i simbol srpske pobune, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.

Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je Oluja, koja je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati ujutro. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

U Oluji je poginulo 174 hrvatskih branitelja, a ranjeno ih je 1.430.

Pred hrvatskim snagama iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba. Srpska strana uvjeravala je svijet da se radilo o spontanom odlasku Srba, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.

Haško tužiteljstvo je za kršenje ratnoga i humanitarnog prava tijekom Oluje i nakon nje optužilo trojicu hrvatskih generala – Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Hrvatski sabor donio je 2006. Deklaraciju o Oluji, u kojoj je ta operacija označena kao odlučujuća bitka koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu.

(Net.hr)

TrackBack URI for this entry

Komentari (0)

Prikaži/Sakrij komentare

---